Od rimskog naselja, preko kartuzijanskog samostana i Grada Bistre pa sve do Tehničkog muzeja Slovenije! Rijeka Bistra ih je doživjela sve!

U malom naselju Bistra, koje je ime dobilo po rijeci Bistri i nalazi se svega 25 kilometara od Ljubljane, smjestio se veliki, zanimljivi kompleks s vrtovima, mlinovima, crkvom i muzejom koji će te zadiviti. Ovo mjesto je kroz povijest prošlo mnoge promjene, zahvaljujući povoljnoj lokaciji koju je stvorila sama rijeka i njen izvor.

Vjerovali ili ne, sve je krenulo još za vrijeme Rimskog carstva, kada su ovdje Rimljani imali manje naselje. To dokazuju i nalaze nadgrobnih spomenika te natpis uklesan u kamen posvećen Neptunu, rimskom bogu slatke vode i mora.

Grad Bistra, Photo: Jošt Gantar, www.slovenia.info

Što se točno događalo u međuvremenu nije sigurno, no njegov procvat kreće u srednjem vijeku, točnije u 13. i 14. stoljeću kada u Bistru stižu prvi članovi kartuzijanskog reda. Na ovom je mjestu Ulrich Spanheim, sin pokretača Kartuzijanaca, utemeljio red Carthusia Vallis Iocosa, a njegovi su članovi potom krenuli graditi i samostan.

Samostan se je kroz vrijeme mijenjao, što zbog potresa i požara, a sačinjavao se od crkve, kapelica, redovničkih spavaonica, groblja, te velikog i malog klaustra, od kojih je samo dio manjeg do danas preživio.

U njemu su se redovnici uglavnom molili i pisali knjige i razne spise, a neki se od njih danas mogu pronaći i u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici Ljubljana.

Grad Bistra, Photo: Yerpo, CC BY-SA 3.0

Nešto kasnije, u 16 stoljeću samostanu je nadodan i niz zgrada, barokna kapela svetog Josipa čije je freske crtao Anton Cebej.
Krajem 18 stoljeća, točnije 1782, car Josip II raspustio je razne samostane u Habsburškoj monarhiji pa su tako kartuzijanci morali napustiti svoj samostan.

Nakon što je samostan završio u rukama vjerske zajednice, trgovac Franc Galle ga odluči preuzeti i pretvoriti u dvorac takozvani Grad Bistra. U to vrijeme su oko dvorca nastali i vrtovi gdje su se održavali balovi i razna druženja.

Grad Bistra, Photo: Jošt Gantar, www.slovenia.info

Preživjevši sve do kraja drugog svjetskog rata, dvorac je nacionaliziran, a potom je i 1951. godine proglašen domom Tehničkog muzeja Slovenije koji upravlja njime i dan danas.

U muzeju se danas, na čak 6000 metara kvadratnih, mogu doživjeti postave iz iz područja poljoprivrede, prometa, šumarstva, obrade drva, lova, ribarstva, tekstila, elektrotehnike i strojeva za obradu metala, a među svim postavama skriva se i Titov automobil.

Tehnički muzej Slovenije, Photo: Računalniški muzej, CC BY-SA 2.5 SI

Osim fascinantnog muzeja kroz koji još bolje možeš upoznati povijest Slovenije ali i Jugoslavije, upravo je ovaj kompleks omiljen i među mladencima. U njemu se osim vjenčanja održavaju i razna događanja pa tako prije svoje posjete razgledaj i njihov raspored.