Plomin je istinski čuvar glagoljice koji skriva tisućljetnu povijest

Na istočnoj obali Istre, na padinama Učke iznad Plominskog zaljeva, smjestilo se selo Plomin, jedno od najstarijih naseljenih mjesta u Istri. Iako danas broji tek stotinjak stanovnika, iza njegovih kamenih zidina skriva se povijest duga više od tri tisuće godina.

Plomin Photo: yasonya Depositphotos

Plomin je nastao na mjestu prapovijesne gradine iz 2. tisućljeća prije Krista, kojom su u 1. tisućljeću prije Krista vladali Liburni, ilirski narod s istočne obale Istre. U doba rimske vladavine bio je poznat kao Phlanona i predstavljao je važno pomorsko i trgovačko središte, te najzapadniju točku rimske provincije Dalmacije. Njegov antički značaj potvrđuje i zapis grčkog zemljopisca Artemidora iz Efeza, koji ga spominje još oko 100. godine prije Krista.

Nakon pada Rimskog Carstva, Plomin su redom držali Ostrogoti, Bizantinci, Langobardi i od 788. godine Franci. U srednjem vijeku postaje utvrđeni grad, okružen zidinama iz 13. i 14. stoljeća te renesansnim obrambenim bedemima iz 16. i 17. stoljeća. Tijekom vladavine Venecije bio je najizloženija mletačka utvrda na istočnoj obali Istre, često pogođena sukobima između Mlečana i Austrijanaca.

Plomin Photo: yasonya Depositphotos

U središtu sela nalazi se crkva sv. Jurja Starog iz 11. stoljeća, u kojoj je pronađen Plominski natpis. Riječ je o kamenom reljefu s prikazom božanstva Silvana, zaštitnika prirode, kojem je kasnije dodan glagoljski natpis u okruglom pismu. Taj spomenik svjedoči o ranoj prisutnosti Slavena i glagoljice u Istri i smatra se jednim najstarijih glagoljskih zapisa u Hrvatskoj. Odljev ploče danas se može vidjeti na pročelju crkve, dok se original čuva u Zagrebu.

Nedaleko od nje stoji župna crkva Blažene Djevice Marije iz 15. stoljeća, u kojoj se nalaze gotizirani raspelo, freska Gospe od Mlijeka, drvene statue svetaca i renesansne koralne klupe. Na zidovima su otkrivene freske slikara Alberta Costanza iz 1475. godine.

 crkva sv. Jurja Starog – Plomin Photo: sergiodv Depositphotos

Na ulazu u selo i danas se mogu vidjeti sjeverna gradska vrata, a središnji trg krasi komunalna palača La Tura. Od nje se granaju uske kamene ulice koje vijugaju između kuća sazidanih na stijeni, što Plominu daje njegov prepoznatljiv izgled. Svaka od njih vodi prema nekom vidikovcu, zidu ili crkvi, a zajedno čine jedinstvenu mrežu koja i danas zadržava srednjovjekovni raspored.

Kroz povijest je bio dio Mletačke Republike, zatim Austro Ugarske, a između svjetskih ratova fašističke Italije. Drugi svjetski rat dočekao je gotovo razoren, no sačuvao je svoj identitet i slojevitu povijest koja se prepoznaje na svakom koraku.

Plomin Photo: dotsent Depositphotos

Plomin je stoljećima bio i mjesto glagoljaške liturgije, koja se zadržala sve do 19. stoljeća, te sjecište pomoraca i vlasnika brodova. Zbog bogate kulturne baštine, kamene arhitekture i izvanrednog pogleda koji s brda seže sve do Cresa, Lošinja i Rijeke, ovo malo istarsko selo danas sve češće privlači posjetitelje koji traže autentična povijesna mjesta izvan uobičajenih ruta.

Prošetaj uskim kamenim ulicama Plomina i otkrij selo koje je kroz stoljeća oblikovalo istarski identitet, tiho, postojano i dostojanstveno..

Istražili smo Istru! Turneja po Momjanu, Oprtlju i Grožnjanu