Dvorac Sant’Angelo u Rimu je tvrđava, mauzolej, zatvor i čuvar Vječnog grada

U Rimu, gdje svaki kamen ima priču, uz desnu obalu Tibera, smjestila se jedna od najneobičnijih i najdugovječnijih građevina grada, dvorac Sant’Angelo. Iako ga danas poznajemo kao srednjovjekovnu tvrđavu povezanu s papinskom poviješću, njegovi temelji uronjeni su duboko u antičko doba, a njegova funkcija se kroz stoljeća mijenjala kao u rijetko kojoj drugoj rimskoj građevini.

Anđeoska tvrđava Rim, Photo: OlgaGi Depositphotos

Od carske grobnice do vojne tvrđave

Sve počinje 135. godine kada car Hadrijan, jedan od najprosvjećenijih rimskih vladara, odlučuje podići vlastiti mauzolej. To nije bila obična grobnica, već monumentalna građevina koja je trebala odražavati veličinu jednog carstva. Inspiriran mauzolejem cara Augusta, Hadrijan naručuje gradnju golemog kružnog zdanja od mramora, s vrtom na vrhu i okrunjenog skulpturama. Most koji je vodio do njega, izgrađen posebno za tu svrhu, i danas stoji i poznat je kao Ponte Sant’Angelo. Sam Hadrijan je ondje pokopan, a za njim i niz rimskih careva, uključujući Antonina Pija i Carakalu.

No, kako se Carstvo počelo urušavati, tako je i sudbina mauzoleja doživjela preobrazbu. Već u petom stoljeću, tijekom barbarskih upada i propadanja antičkih institucija, grobnica prestaje biti sveto mjesto počinka. Umjesto toga, pretvara se u vojnu utvrdu, dio rimskih obrambenih struktura. Kasnije, u šestom stoljeću, tijekom pontifikata pape Grgura I., dvorac ulazi u kolektivno kršćansko pamćenje zahvaljujući događaju koji će mu dati novo ime i značenje.

Anđeoska tvrđava Rim, Photo: emicristea Depositphotos

Anđeo na vrhu tvrđave

Prema predaji, godine 590. Rim pogađa velika epidemija kuge. Papa Grgur Veliki, tada još uvijek neproglašen svetim, organizira procesiju kroz grad u kojoj nosi relikvije, moleći za kraj nesreće. Kada procesija dolazi pred Hadrijanov mauzolej, prema legendi, nad njegovim krovom ukazuje se arkanđeo Mihael. U rukama drži mač koji potom sprema u korice – simbol Božjeg milosrđa i kraja kuge. Ovaj vizualni i duhovni trenutak toliko se urezao u svijest Rima da je građevina dobila novo ime: Castel Sant’Angelo, ili Anđeoska tvrđava. Na njezin vrh kasnije je postavljen kip anđela, koji se do danas uzdiže iznad zdanja i bdije nad gradom.

Papinska utvrda i tajni prolaz

Kako Rim postaje središte papinske moći, Sant’Angelo dobiva novu ulogu. Tijekom srednjeg vijeka pretvara se u papinsku utvrdu i rezidenciju, mjesto sigurnosti u nesigurnim vremenima. Papa Nikola III. u 13. stoljeću povezuje dvorac s Apostolskom palačom pomoću natkrivenog hodnika poznatog kao Passetto di Borgo. Ova strateška veza između Vatikana i dvorca omogućila je papama da u trenucima opasnosti pobjegnu u sigurnost zidinâ. Najpoznatiji takav bijeg dogodio se 1527. godine, kada je papa Klement VII. tijekom krvavog pljačkanja Rima, poznatog kao Sacco di Roma, iskoristio Passetto kako bi se spasio pred nadirućom vojskom cara Karla V.

U dvorcu su, osim papinskih odaja, postojale i tamnice. U njima su bili zatočeni brojni zatvorenici, među kojima se ističe poznati kipar i zlatar Benvenuto Cellini. Njegovi zapisi svjedoče o uvjetima u zatvoru, ali i o pokušaju bijega koji je godinama kasnije postao dijelom legendi samog mjesta.

Anđeoska tvrđava Rim, Photo: demerzel21 Depositphotos

Umjetnost i arhitektura u službi moći

Dvorac Sant’Angelo je poput slojevite knjige ispisane u kamenu. Njegova unutrašnjost govori jezikom svih epoha koje su ga doticale. Renesansne freske ukrašavaju papinske odaje, barokna arhitektura prepliće se s ostacima antičke jezgre, a srednjovjekovne obrambene strukture još uvijek jasno otkrivaju svoju funkcionalnost. Kroz stoljeća dvorac je bio sve, carski mauzolej, utvrda, papinska palača, zatvor, riznica i konačno muzej.

Danas se, s terase dvorca, pruža jedan od najspektakularnijih pogleda na Rim. Gledajući preko Tibera prema kupoli bazilike svetog Petra, promatrač postaje svjestan slojeva povijesti koji se protežu pred njim, slojeva koji su se upravo u ovom zdanju isprepleli s nevjerojatnom gustoćom.

Zašto ga posjetiti?

Dvorac Sant’Angelo nije samo povijesni spomenik, već i jedan od najdojmljivijih vidikovaca u Rimu. Uspon kroz spiralnu rampu, prolazak pored srednjovjekovnih tamnica, renesansnih fresaka i papinskih loža vodi do terase s koje se pruža nezaboravan pogled na Tiber, Anđeoski most i baziliku svetog Petra.

Na samom vrhu čeka te i brončani arkanđeo Mihael, vječni čuvar grada, pod kojim možeš sjesti i promatrati Rim dok ti vjetar nosi mirise prošlosti. U dvorcu se često održavaju i izložbe, a noćni posjeti u ljetnim mjesecima dodaju poseban ugođaj mistike.

Ulaznica za odrasle iznosi 16 eura, a mladi od 18 do 25 godina s državljanstvom neke od zemalja Europske unije plaćaju samo 2 eura. Djeca i mladi do 18 godina imaju besplatan ulaz, a svake prve nedjelje u mjesecu ulaz je besplatan za sve.

Ako tražiš mjesto gdje se u jednom dahu spajaju rimski carevi, srednjovjekovni zidovi, renesansni luksuz i pogledi koji oduzimaju dah.

Ako te put odvede do Rima, ovih 6 vodopada jednostavno moraš vidjeti