Gospa od Škrpjela

Na jednom od rijetkih umjetnih otoka Sredozemlja, površine 3030 m2, sagrađena je ova crkva posvećena Gospi. Na hridi (škrpjelu) ispred Perasta (Boka Kotorska) braća Martešići su 22. srpnja 1452. pronašli Gospinu sliku.

Peraštani su tijekom stoljeća nasipavanjem kamena i potapanjem starih jedrenjaka povećali površinu otoka. Već u 15. st. na hridi je podignuta kapelica, u koju je stavljena Gospina slika. Do početka 17. st. potopljeno je stotinjak brodova, među kojima je bilo i zarobljenih turskih lađa. Veća crkva sagrađena je 1630. godine, ali je bila oštećena u potresu 1667. Osim potresima to je proštenište bilo izloženo i turskim te gusarskim napadima.

Nakon potresa barokna crkva je obnovljena uz dogradnju kapele s osmerokutnom kupolom, u kojoj se nalazi glavni oltar iz 1722. Današnji oblik svetište je dobilo 1725. godine, a svečano je posvećena 1736. Okrugli zvonik, jedinstven po obliku na Jadranu, strukturu najvjerojatnije duguje obrambenoj ulozi. U potresu 1979. crkva je ponovno oštećena, ali je nakon toga sanirana.

Na središnjem oltaru nalazi se Gospina slika iz 15. st., djelo poznatog slikara Lovre Dobričevića (?-1478) iz Kotora. Iza oltara može se rukom napipati prvobitna hrid na kojoj je slika pronađena. Oltar je izrađen od bijelog mramora u Genovi 1796.

U crkvi se nalazi bogata riznica zavjetnih darova pomoraca, od kojih je najpoznatiji srebrni reljef s prikazom grada Perasta, dva otočića i turskom vojskom koja napada grad.

U narodu se do danas zadržala pučka svečanost Fašinada – tradicionalno nasipavanje kamenja oko otoka. Svečanost se održava svake godine 22. srpnja, na dan kad je pronađena slika. Barke iz zaljeva dovoze do otoka kamenje i zatim ga oko obale izbacuju. U svečanosti, praćenoj narodnim pjesmama, sudjeluju samo muškarci. Običaj se završava večerom na otoku.