Jedan od najvećih u Europi! Titov bunker mogao je primiti 350 ljudi

Samo 10 kilometara od centra grada Konjica, 300 metara pod zemljom, naići ćeš na jednu od najvećih tajni 20. stoljeća bivše Jugoslavije, ratnu komandu D-0 (ARK/D-0) također poznat kao Titov bunker. Bunker napravljen za utočište 350 Titovih najbližih suradnika u slučaju atomske katastrofe.

Konjic, Photo: Wolfgang Schuppener, Unsplash

Više od 50 godina Titov bunker, skriven u brdu Zlatar, izgledao je kao tri naizgled normalne kuće ušuškane u prirodi, ali je njegova unutrašnjost pričala je sasvim drugu priču. Za njegovo postojanje znala su samo četiri zapovjednika, kao i pomno odabrani radnici koji su morali potpisati ugovor o potpunoj tajnosti.

Titov bunker, Konjic, Photo: Boris Marić, CC0

U vrijeme Hladnog rata, dok je Tito bio predsjednik i zapovjednik Jugoslavenske narodne armije (JNA), uplašen za svoj život i tražeći zaklon u slučaju katastrofe, zatražio je izgradnju bunkera vrijednog 18,5 milijardi dolara kako bi zaštitio sebe, svoju obitelji i najbliže suradnike. Osim zaštite služio bi i kao središte njezinih vojnih operacija. Napokon je dovršen 1979. i predan JNA da održava strukturu u slučaju da se slična situacija ikada ponovi.

Titov bunker, Komunikacijski centar, Konjic, Photo: Boris Marić, CC0

Smješten jugoistočno od Bjelašnice uz rijeku Neretvu, Titov bunker prostire se na 6.854 m² i može izdržati nuklearnu eksploziju od 20 kilotona. Bunker se sastoji od više od 100 soba, 12 međusobno povezanih blokova, sa skladištem goriva i vode, ventilacijskim sobama, konferencijom, operativnim centrima, dvije kuhinje, pet velikih kupaonica, kriptografskim centrom, potpuno opremljenom bolničkom operacijskom salom, spavaćim sobama i sobom za opuštanje .

Titov bunker, Konferencijska sala, Konjic, Photo: Boris Marić, CC0

Koliko dugo bi mogli preživjeti u bunkeru?

Ako si do sada išta znao/la o Titu, to je sigurno bila činjenica da je bio vrlo detaljan i brinuo se da uvjeti oko njega uvijek budu savršeni, pa je ista filozofija vrijedila i za ovaj bunker.

Bunker je bio idealno mjesto gdje su svi njegovi stanovnici mogli ostati u njemu do šest mjeseci bez ikakvog kontakta s vanjskim svijetom. Vodilo se računa o održavanju konstantne temperature i vlažnosti unutar bunkera, koja je cijelo vrijeme bila oko 21-23 stupnja Celzijusa i na 60-70% vlažnosti.

Bunker ima tajni izlaz

U slučaju da je netko od njegovih korisnika bio prisiljen izaći iz bunkera, postojao je i tajni izlaz koji nikada nije bio označen na karti. Izlaz vodi na brežuljak iznad zgrade, cca 170 metara iznad s izlazom do križanja na Zlataru.

Titov bunker, Photo: Fotokon, Dreamstime

Napokon se 2000. godine pročulo o Titovom bunkeru i od tada je on muzej i izložbeni prostor koji okuplja umjetnike iz cijeloga svijeta.

Ako si ljubitelj povijesti i želiš saznati više o Titu i Jugoslaviji, svakako posjeti ovo mjesto. Muzej možeš posjetiti svaki dan u 9, 12 i 15 sati s prethodnom rezervacijom na njihovoj službenoj web stranici ovdje. Ture su dostupne na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku, a ulaznica je 10 eura (20 KM).