Kameni gradovi Hvara (2): Tvrdalj Petra Hektorovića – simbol Starog Grada

Nekome tko uistinu uživa u povijesnim i kulturnim ostavštinama posjet svakoj tvrđavi ili dvorcu je kao povrat u ono vrijeme. Nekako kao da skrivaju duh prošlosti koji svaki puta iznova upoznaješ, samo ima novi naziv, potječe iz drugog vremena ili pak u svome zagrljaju skriva nešto što drugi nemaju.

Tako je bilo i ovog vrućeg ljetnog dana kada sam se zajedno s ostatkom tima portala, nakon obilaska hvarske Fortice uputila prema Starom Gradu gdje nas je čekao jedinstven i svojevrstan dvorac pjesnika Petra Hektorovića, kojeg još nazivaju Tvrdalj.

Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

Petar Hektorović bio je hrvatski renesansni pjesnik podrijetlom iz Starog Grada na Hvaru, a  rođen je 1487. godine. Školovan, od mladosti je stvarao djela na latinskom i talijanskom jeziku, a najpoznatiji je po svom djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje u kojemu spominje kako ga je njegov ljetnikovac i sam osvojio.

A zašto Tvrdalj? E pa nekoć se je, za vrijeme kada je građen ovaj dvorac – ljetnikovac, mjesto baš tako zvalo. Naslijedivši ga od svog oca nakon njegove smrti, 1539. godine Petar Hektorović odlučio je prema svojim novim nacrtima, ovu predivnu vilu sagrađenu na nekadašnjim antičkim ruševinama, pretvoriti u dvorac koji bi služio kako njemu, tako i njegovim prijateljima ali i usputnim prolaznicima.

Nećeš vjerovati ali, ono što ćeš vidjeti kroz ovaj tekst građeno je čak 40 godina. Da, toliko je godina Hektorović zajedno s lokalnim meštrima radio na ovom predivnom rustikalnom dvoru, no nažalost za vrijeme svog života ga nikada nije uspio do kraja završiti…

Petar Hektorović, Photo: Adria.fun

Samim dolaskom u Stari Grad osjetit ćeš i njegovu posebnost. To predivno mjesto doista odiše drugačije, možda jer nije mjesto gdje baš mladi zalaze jer nema onaj klupski đir, već uistinu pruža uvid kako se ovdje nekoć živjelo. Točnu lokaciju dvorca sam znala otprilike, ali kako sam u potpunosti željela doživjeti ovaj stari grad, kako mu i samo ime glasi, odlučila sam da me uske kamene uličice dovedu baš k njemu.

Stari Grad – Hvar, Photo: Adria.fun

Nema mi ništa draže nego izgubiti se u mjestu u kojem doista imaš što i za vidjeti, pa tako mi je sat vremena okolne šetnje do Tvrdlja prošlo kao da je bilo samo pet minuta. U tren oka ispred mene stvorila se figura Petra Hektorovića, a ispod nje pisalo je ” Na Tvrdlju momu koji me posvoji”, to će i tebi biti znak da si na pravom mjestu.

Iako s prednje strane ne možeš prepoznati da se radi o nekom dvorcu, već o staroj dalmatinskoj stambenoj zgradi, znaj da će se, ako ga preskočiš, uistinu i prevarit jer se iza ove kamuflaže skriva pravi mali raj.

Dvorac Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

Prije samog ulaza, dok ga dobro promotriš očekuje te prva od čak devet skrivenih poruka uklesanih u kamenu od strane samog pjesnika koja glasi “Omnium Conditori”  koja u prijevodu znači “Stvortelju svega”, a ispred samog Tvrdlja tu je i takozvani zdenac. Zapamti ga jer će nam trebati nešto malo kasnije.

Ulaz se naplaćuje, pa ćeš tako vidjeti i mnoge koji će se odmah po tom saznanju i okrenuti nazad, ne znajući što će za tih 4 eura upravo propustiti.

Zdenac, Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

U atriumu, prije samog ulaska u čarobni vrt u kojem se nalazi i ribnjak, dočekat će te i zahod. Da, jedan od rijetkih primjerka u Europi iz onog vremena iznad kojeg slijedi i sljedeća mudra poruka o kojoj su očigledno mnogi razglabali u sebi, a ona glasi “Si te nosti cur suprbis”  što bi u prijevodu značilo “Ako sebe poznaješ zašto se oholiš?”

Tu je još jedna statua pjesnika Petra Hektorovića, te ljubazni gospodin koji će te ukratko i uputiti gdje i kako pronaći i ostale natpise.

Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

Odmah nakon toga smjestio se i taj magični ribnjak koje krase predivni lukovi, trijem te kula s kamenim gnijezdima za ptice. Upravo to jezerce vraća nas na onaj zdenac iz jednog od prethodnih ulomaka. Vidiš, u njemu danas žive ribe, jer kako je i sam pjesnik govorio, njegova najveća želja je bila stvoriti mikrokozmos, tj. zatvoreni svijet ili prostor za život svih božjih bića – riba, ptica, biljaka i ljudi.

Taj predivni ribnjak puni se iz dva toka, onog slatkovodnog koji se spušta s lokalnih brda i onog slanog, točnije zdenca koji u taj ribnjak dovodi morsku vodu.

Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

Dok ga razgledavaš i pored njega stvaraš uspomene u obliku fotografija, zaustavi se i dobro pogledaj na sve strane svijeta. Šetajući naokolo primijetit ćeš čak šest natpisa, četiri oko ribnjaka, jedan na zidu, točnije kamenoj ploči stola koja je sada uzidana ispod arkade ribnjaka, te jedan iznad ulaznih vrata. Na ulaznim vratima piše “Petrus Hectoreus, Marini filius proprio sumptu et industria ad suum et amnicorum usum construxit” što u prijevodu znači “Petar Hektorović, sin Marina, vlastitim troškom sagradio je za upotrebu sebi i prijateljima”.

Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

Na jugu ribnjaka piše “Respice quod salvant nec opes nec gloria mundi non decor aut aetas mors quia cuncta rapit”  – “Spoznaj da ne spašava ni bogatstvo ni svjetska slava ni ljepota ili dob jer smrt sve grabi”. Na istoku ćeš pronaći  “Nihil occultum” – “Ništa nije skriveno”, na zapadu “Connventibus vertute et genio f – “Sagradio u suradnji vrline i sposobnosti”, te na sjeveru “Memorare novissima” – “Podsjeti se na posljednje stvari.”

Na ploči kamenog stola, dok obilaziš ribnjak s njegove desne strane koja te vodi prema Etnografskoj zbirci piše ” Fede e realta o quanto e Bella” što u prijevodu znači “O, koliko je lijepa vjera i stvarnost!”

Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

Iako nije originalni dio Tvrdlja, u dvorcu se smjestila i etnografska zbirka u kojoj, dok šećeš prema perivoju, možeš uvidjeti i originalne sačuvane predmete tipične dalmatinske kuhinje i konoba otoka Hvara. Prava je to prilika da se upravo ovdje upoznaš i sa djelićem vremena u kojemu je i sam pjesnik živio.

I za sami kraj čeka te prava vrtna oaza u kojoj su posađene biljke koje su pjesniku slali njegovi prijatelji, no nju ćeš ipak morati doživjeti i sam/sama!

Ne zaboravi! Zadnji natpis, koji se smjestio na zapadnom djelu zgrade, pronaći ćeš pored današnje pošte.

Tvrdalj Petra Hektorovića, Photo: Adria.fun

Ova objava sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.