Kameni gradovi Hvara (4) – Mletačka tvrđava u Sućurju

Nastavljam obilazak kamenih gradova otoka Hvara, a nakon Fortice u Hvaru, Tvrdlja Petra Hektorovića u Starom Gradu te Crkve tvrđave Sv. Marije od Milosrđa u Vrboskoj zaputila sam se na put prema Sućurju. Cilj mi je bio obići tamošnju mletačku utvrdu.

Sućuraj, otok Hvar, Photo: Adria fun

Na istočnom dijelu otoka, onom najbližem kopnu, udaljen više od 70 kilometara od grada Hvara smjestio se Sućuraj. Put do njega baš je živopisan jer se s vijugave ceste pruža lijep pogled na Korčulu, Pelješac i Biokovo pa je put protekao brzo.

Prvi pisani spomeni o Sućurju, koji su sačuvani i danas, datiraju tek iz 14. stoljeća iako se o prastarom Sućurju govori u Homerovoj Ilijadi, u kojoj se Sućuraj zove Kila na istoku Leke (Hvara), gdje je prema grčkoj mitologiji Agamemnon, ahejski kralj u Mikeni “bacio prokletstvo na protivnika”…

Tijekom stoljeća Sućuraj su naseljavali i oblikovali Iliri, Rimljani, Mlečani, Francuzi i naravno Hrvati, a svoje zlatno doba Sućuraj doživljava u 17. stoljeću iz kojeg vremena datira i ova utvrda sagrađena za obranu od napadača.

Na moje čuđenje bez problema nalazim parking u samom centru mjesta na rivi, odmah uz plovilo nekog turiste koji je baš u to vrijeme na svojoj brodici “bacio na gradele” nekoliko ribica čiji se opojni miris širio cijelom valom.

Sućuraj, otok Hvar, Photo: Adria fun

Od parkinga do Fortice, kako glasi lokalni toponim za ovu mletačku utvrdu izgrađenu 1613. godine, tek je stotinjak metara laganog hoda. Prvi moj dojam je da od same utvrde nije puno toga ostalo, a pogled na nju kvarili su mi i automobili parkirani oko nje te privatne kuće.

Tvrđava Sućuraj, Photo: Adria fun

Za vrijeme mletačko-turskih ratova Sućuraj se nalazio na tromeđi triju država: Mletačke Republike (u čijem je sastavu tada bio otok Hvar), Osmanlijskog Carstva (Makarsko primorje) i Dubrovačke Republike (poluotok Pelješac).

Ova venecijanska tvrđava sagrađena je po naredbi kapetana Antonija Civrana. Poznato je i zašto. Nakon što su Turci tri puta zapalili i opljačkali Sućuraj bila je potrebna za zaštitu mjesta i plovnih putova.

Tvrđava Sućuraj, Photo: Adria fun

Danas je tvrđava zapuštena i iznutra obrasla korovom no iz povijesnih izvora doznajem da se na južnoj strani prema obali bile nekad puškarnice i veći otvori za topove. Na sredini južnog bedema nalazi se djelomično očuvana pravokutna kula gdje su naknadno ugrađena drvena vrata, a originalni ulaz nalazio se na sjeverom bedemu na kojem je bila podignuta visoka trokatna kula, danas ipak nepostojeća.

Tvrđava Sućuraj, Photo: Adria fun

Stari zapisi govore da je Sućuraj tijekom 17. stoljeća primio brojne izbjeglice koje su bježale s kopna na otoke pa je time gradnja ove utvrde itekako imala smisla. Posebno se to značajno pokazalo u sukobima Venecije i Turskog carstva za vrijeme Kandijskog rata (1645-1669.) jer su upadi Osmanlija bili sve češći, ali bezuspješni.

Tvrđava Sućuraj, Photo: Adria fun

Najveću devastaciju utvrda je ipak doživjela u 2. svjetskom ratu, u anglo-američkom bombardiranju Sućurja u ožujku 1944. godine, kada je u potpunosti srušena kula, cijela unutrašnjost i dobar dio obrambenih zidova.

Tvrđava Sućuraj, Photo: Adria fun

Danas je utvrda upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske no na njezinoj obnovi se ne radi ništa i prepuštena je zubu vremena. 🙁

Pomalo tužna zbog toga odlazim iz ovog mjesta prepunog povijesnih događaja prema još jednoj antičkoj destinaciji u blizini Jelse. No o tome u slijedećem nastavku.

Ova objava sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.