Kameni gradovi Hvara (5) – Galešnik i Tor

Tog vrućeg ljetnog poslijepodneva odlučio sam posjetiti još dvije iznimne znamenitosti u blizini Jelse na otoku Hvaru. Radi se o ilirsko-grčkoj kuli Tor i kasno antičkoj utvrdi Galešnik.

Nije to bio lak pothvat, a najviše sam se mučio s nepreciznim online Google kartama, koje su me prvotno odvukle na krivi put zbog kojeg sam na oštru makiju izgrebao svoj automobil.

Potom sam ipak krenuo s prave pozicije, u blizini Crkve Gospe od Zdravlja iako niti na tom mjestu, na račvanju puteva, nije bilo nikakvih oznaka kako stići do ovih povijesnih dragulja.

Crkva Gospe od zdravlja, Jelsa, Photo: Adria fun

Kad sam napokon parkirao vozilo usred maslinika, daljnji put nastavio sam šetajući kroz polja i vinograde te uskoro naišao i na prvu oznaku da sam na pravom putu.

Putokaz za utvrdu Tor, Photo: Adria fun

Iznad mene, visoko na dvije susjedne gorske kose i međusobno udaljene otprilike 500 metara, nazirale su se utvrda Galešnik i kula Tor.  Jedva vidljive golim okom, procijenio sam da je do njih dobrih sat vremena hoda uz vrlo oštar uspon.

Put prema Galešniku i Toru, Photo: Adria fun

Onako uspuhan zbog teškog terena skoro sam previdio još jednu oznaku pa nisam bio siguran je li to put do Galešnika ili Tora no kad sam potom hodao starim popločanim rimskim putem znao sam da sam ipak na pravom putu.

Put prema Galešniku i Toru, Photo: Adria fun

Utvrda Galešnik ili Galičnik, kako joj je pravilno ime, po prvi put se spominje u hvarskom općinskom statutu 1331. godine, nazivajući ga “Castrum Vetus, quod vocatur Galicnich”. Kasnijim istraživanjima utvrđeno je da se radi o kasnoantičkoj obrambenoj građevini. Nalazi se na nadmorskoj visini od 210 metara.

Širine je 20-ak metara. Opasavaju je zidovi 80 metara dugi i visoki oko 4 te debljine oko pola metra. Bedemi su sačuvani u cijeloj dužini, ali ima i dosta grmova makije koji ograničavaju kretanje i istraživanje.

Utvrda Galešnik, Photo: Adria fun

Pretpostavlja se da je Galešnik mogao poslužiti kao pribježište kasnoantičkom naselju na susjednoj Gradini, odnosno kod kule Tor. Sačuvalo se je vjerovanje da je pripadao plemenitaškoj obitelji Slavogostić i znamenitom Galeši Slavogostu, jednim od vođa pobune protiv mletačke vlasti 1310. godine, po kojemu je i dobila ime. Njegovoj je obitelji, prema toj predaji, pružila je utočište od tadašnje mletačke vlasti, no naposljetku su Mlečani grad osvojili i porušili ga.

Utvrda Galešnik, Photo: Adria fun

Pogled od Galešnika prema Jelsi je predivan i vrijedio je truda dolaska.

Pogled na Jelsu iz utvrde Galešnik, Photo: Adria fun

Postoji pučka priča o dvojici mjesnih gospodara koji su stalno međusobno ratovali. Jedan je bio gospodar Galešnika, a drugi Gradine (Tora). Također je zanimljiva bilješka i o lovcima na „skriveno blago” koji su ga uzalud tražili na ovim prostorima.

Potom nastavljam do kule Tor, a put nije ni malo lagan, mogao bih ga nazvati kozjom stazom po kojem koze već dugo nisu prolazile. Tor se pak nalazi na 235 metara nadmorske visine, kao neka stražarnica izgrađena od masivnih blokova u suhozidnoj gradnji, Kula je visoka približno 6 metara, a i s nje je predivan pogled na Jelsu, otok Brač i kopno.

Kula Tor, Photo: Adria fun

Smatra se da je kula izgrađena u 4. ili 3. stoljeću prije Krista, tijekom željeznog doba. Helenističkog je stila, ali nije sigurno jesu li je zapravo sagradili Grci koji su svoju koloniju osnovali u Pharosu ili Iliri koji su bili njihovi prethodnici na tom području.

Arheološkim istraživanjima u neposrednoj okolini kule pronađeni su ostatci ognjišta, ulomci kostiju, gruba i fina keramika helenističke datacije, kremeni nožići i metalni nalazi među kojima su najvažniji novčići grčkih kolonija Pharosa i Isse.

Kula Tor, Photo: Adria fun

I Tor i Galešnik su registrirani kao zaštićeno hrvatsko nacionalno dobro, kategorizirano kao arheološko nalazište i vrijedni su i tvog napora do njih.

U sklopu objava Kameni gradovi Hvara do sad smo obišli  Forticu , Tvrdalj Petra Hektorovića , Crkvu tvrđavu Sv. Marije od Milosrđa, te mletačku utvrdu u Sućurju!

Ova objava sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.