Vremenska kapsula iznad Tešnja: Tvrđava koja se nagledala raznoraznih bezuspješnih osvajača!

U srcu Bosne, među brdima koje prate tok rijeke Bosne, stoji jedna od najočuvanijih i najimpresivnijih tvrđava u zemlji: Stari grad Tešanj. Poput kamenog čuvara vremena,  ona svjedoči tisućama godina burne povijesti regije, od prapovijesnih naselja i rimskih uporišta do srednjovjekovnih bojišta i modernih kulturnih manifestacija. Zajedno s susjednim tvrđavama – s kojima tvori povijesni trokut sjeverne Bosne – Gradina Tešanj i danas priča priču o otporu, promjenama i opstanku.

Smještena na strmom brijegu iznad rijeke Tešanjke, tvrđava koristi prirodne odlike terena kao sredstvo obrane. Njeni temelji se protežu još u brončano doba, kad su Iliri prvi put podigli utvrdu na ovom mjestu. Rimljani su to naselje uništili i podigli vlastito, a Slaveni nakon dolaska ponovno ruše i preoblikuju prostor. Prava srednjovjekovna tvrđava, kakvu danas poznajemo, nastaje u kasnom srednjem vijeku.

Stari grad Tešanj, Photo: Dudlajzov Depositphotos

Prvi pisani trag o Tešnju kao gradu dolazi iz 1461. godine kada ga bosanski kralj Stjepan Tomašević daruje svom stricu Radivoju. No, već dvije godine kasnije grad dolazi pod osmansku vlast. Tek 1520-ih godina Osmanlije ovdje postavljaju stalnu vojnu posadu i počinju opsežna utvrđivanja. Zidovi se nadograđuju, građe se kule i monumentalna ulazna kapija u stilu klasičnog osmanskog fortifikacijskog urbanizma.

Godine 1697., u jeku Bećkog rata, tvrđava Tešanj postaje meta slavnog austrijskog vojskovođe Eugena Savojskog. Tri dana je napadao ovu kamenu utvrdu s vojskom i topovima, no bez uspjeha – Gradina je odoljela, Čvrsta i neosvojiva. Taj trenutak ostat će upisan kao jedan od najponosnijih u njenoj obrambenoj povijesti.

Stari grad Tešanj, Photo: Dudlajzov Depositphotos

U stoljećima koja slijede, s razvojem vatrenog oružja i promjenom vojnih strategija, polako slabi vojna funkcija tvrđave. Dolaskom Austro-Ugarske 1878. njen značaj dodatno opada, a prostor pada u svojevrsnu zapuštenost. Ipak, povijest još nije rekla zadnju riječ. Tijekom Drugog svjetskog rata, tvrđavu privremeno zaposjeda vojska Nezavisne Države Hrvatske. Dana 9. rujna 1944., na simboličan način, Gradinu zauzimaju jedinice Narodnooslobodilačke vojske. Nakon toga, objekt ponovno pada u tišinu i zaborav.

Tek 1960-ih godina, kad grom pogađa jednu od kula i prijeti njenim urušavanjem, počinju ozbiljnije mjere konzervacije. Tijekom 70-ih tvrđava ulazi u režim zaštite, a kasnije se formira i muzejska postava. Danas Gradina obuhvaća više od 6.000 kvadratnih metara unutar zidina, s dvije istaknute kule: Kapetanovom i Dizdarevom. Dizdareva kula, obnovljena i pretvorena u muzejsku postavku “Tešanj kroz stoljeća”, čuva eksponate iz antičkog, srednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja.

Stari grad Tešanj, Photo: Dudlajzov Depositphotos

Osim muzeja, tvrđava služi kao mjesto susreta i kulturnih događanja: koncerti, radionice, izložbe i manifestacije oživljavaju kamene hodnike koji su nekada čuvali vojsku. Za posjetitelje je otvorena tijekom cijele godine, a ulaznica iznosi simboličnih 3 KM, s popustima za djecu i grupe.

Tešanjska tvrđava nije tek povijesni spomenik; ona je živi podsjetnik na snagu lokalne zajednice da sačuva ono što je vrijedno. I dok se u njenoj blizini uzdižu i druge veličanstvene utvrde poput dobojske – tvrđave koja je spaljivana i pustošena najmanje 18 puta – ili maglajske, koja stoljećima ponosno gleda na rijeku Bosnu, Gradina u Tešnju stoji tiho, ali postojano. Nije najviša, nije najveća, ali je bez sumnje jedna od najotpornijih.

Ako te put nanese u Tešanj, popni se do zidina, udahni povijest i pusti da ti kameni bedemi ispričaju svoju priču. Nećeš zažaliti.Osim Starog grada, preporučujem posjetiti i Eminagića konak, Gazi Ferhad-begovu džamiju te uživati u šetnji starom čaršijom.