Od poganskog obreda do katoličkog slavlja! Ovo je povijest karnevala!

Ovog mjeseca, a posebno ovog i proteklog vikenda, diljem Adria regije i svijeta održavali su se karnevali. No, jesi li znao/la da ova danas kršćanska tradicija zapravo vuče korijene iz drevnih poganskih rituala, slavljenih još u doba antičkih civilizacija?

Iako se karneval obilježava na različite načine i s različitim običajima, u zemljama poput Hrvatske, Slovenije i Crne Gore i dalje su prisutni tragovi staroslavenskih vjerovanja i rituala. Mi smo posjetili jedan manji fašnik, ali prije nego što podijelim svoje dojmove, zavirimo zajedno u fascinantnu povijest ove tradicije.

Fašnik, Kutina, Photo: Adria.fun

Od poganskih rituala do kršćanskog slavlja

Karneval kakav danas poznajemo ima mnogo dublje korijene nego što bismo na prvi pogled pomislili. Iako se danas povezuje s kršćanskom tradicijom i slavi uoči korizme, njegovo porijeklo seže daleko u prošlost, do drevnih grčkih i rimskih festivala posvećenih ciklusima prirode, plodnosti i obnovi života.

U antičkoj Grčkoj, jedan od najvažnijih takvih festivala bile su Dionizijeve svečanosti, posvećene bogu vina i veselja, Dionizu. Tijekom tih proslava ljudi su se maskirali, sudjelovali u raskalašenim povorkama, plesali i pjevali, vjerujući da tako prizivaju plodnost i blagostanje. Kada su Rimljani preuzeli mnoge grčke običaje, prilagodili su ih vlastitoj kulturi i proširili diljem svog carstva.

Jedan od najslavnijih rimskih festivala bile su Saturnalije, koje su se održavale u prosincu u čast boga Saturna. Tijekom tih dana društvene su se uloge privremeno mijenjale – robovi su mogli jesti za istim stolom s gospodarima, a vladao je kaos i veselje. Slično tome, sredinom veljače održavale su se Luperkalije, obred plodnosti u kojem su mladići trčali ulicama Rima, simbolično udarajući prolaznike remenjem kako bi im donijeli sreću i zdravlje. Upravo su ti festivali, sa svojim maskama, povorkama i veseljem, postavili temelje za srednjovjekovni i suvremeni karneval.

Fašnik, Kutina, Photo: Adria.fun

Kako je karneval postao crkveno slavlje?

S dolaskom kršćanstva, Crkva je postupno preoblikovala poganske običaje kako bi ih uklopila u novi vjerski kontekst. Umjesto da ih zabrani, nastojala ih je ukrotiti i povezati s kršćanskim kalendarom. Tako je karneval smješten neposredno prije korizme, razdoblja posta i duhovne pripreme za Uskrs.

Već u 9. stoljeću, za vrijeme pape Grgura Velikog, uvedena je crkvena odredba kojom su ponedjeljak i utorak uoči Pepelnice određeni kao dani posta. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana je dominica carnis privii ili bezmesna nedjelja, što se kasnije pojednostavilo u izraz karneval (carnem levare – “oduzeti meso”) ili mesopust.

Ipak, do 15. stoljeća, umjesto posta, sve više se razvijala suprotna tradicija – dan prije korizme pretvorio se u vrijeme gozbi, pića, maskiranja i općeg slavlja. Tako su nastale poklade, a sam naziv dolazi od glagola “klasti”, što znači “maskirati se” ili “prerušiti se“. Izraz “fašnik” potječe iz starog zagrebačkog naziva za pokladni utorak – fašenk.

Karneval je tako postao svojevrsni ventil za društvo, razdoblje slobode i veselja prije ozbiljnosti i odricanja u korizmi. Njegova povezanost s korizmom osigurala mu je mjesto u kršćanskoj tradiciji, ali istovremeno zadržala duh prastarih rituala koji slave kraj zime i dolazak novog, plodnog razdoblja.

Fašnik, Kutina, Photo: Adria.fun

Karneval u Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori – spoj tradicije i poganskih rituala

Iako se karneval danas povezuje s maskama, zabavom i povorkama, njegovi običaji duboko su ukorijenjeni u staroslavenskim i poganskim vjerovanjima. U zemljama poput Hrvatske, Slovenije i Crne Gore, i dalje su prisutni drevni rituali povezani s vremenom prijelaza – iz zime u proljeće, iz starog u novo.

Hrvatskoj se slavi pod imenima poklade, mesopust, fašnik i maškare, a zajednički elementi uključuju maskiranje, povorke i spaljivanje lutke koja simbolizira loše iz prošle godine. Riječki karneval poznat je po zvončarima, a u Sloveniji je najpoznatiji Kurentovanje u Ptuju, gdje maskirani Kurenti tjeraju zimu. U Crnoj Gori, Kotor obilježava karneval spaljivanjem figure Krnje, koja simbolizira loše događaje iz prošle godine.

Spaljivanje lutke – poganski obred s korijenima u staroslavenskim ritualima – i danas je ključni element, a vjerovalo se da vatra čisti zle duhove i osigurava plodnost. Ovaj ritual ostao je živ, a spaljivanje “krivca” na kraju karnevala simbolizira početak novog, plodnog razdoblja.

Fašnik, Kutina, Photo: Adria.fun

Posjetili smo i fašnik u Kutini

Karneval se iz drevnih obreda plodnosti i poganskih festivala razvio u značajnu kulturnu manifestaciju koja kombinira elemente starog i novog. Iako je postao dijelom kršćanskog kalendara, zadržao je duh veselja, maskiranja i slobode. Bilo da se slavi u obliku fašnika, poklada, mesopusta ili maškara, njegova suština ostaje ista – omogućiti ljudima da barem na kratko zamijene svoje uloge, izraze kreativnost kroz maske i povorke te se pripreme za novo godišnje doba, bilo ono korizma ili proljeće.

Ove godine smo imali priliku i sami svjedočiti jednoj takvoj veseloj atmosferi i to u gradu Kutini gdje se je 1. ožujka održao program pod maskama, a sudionicima su se dijelile krafne i čaj. Već od 10:30 ujutro su se po cijelom gradu mogle vidjeti maškare kako u šarenim oblicima, od najvećih pa do najmanjih, marširaju prema Trgu dr. Franje Tuđmana gdje se je nalazio veliki šator.

I tako dok su se svi okupljali na jednom mjestu, od strane Turističke zajednice grada Kutine i samog grada Kutine pripremljen je program zagrijavanja, gdje su oni najmlađi mogli zaplesati sa cijelim Štrumfastičnim selom i njegovim likovima.

Fašnik, Kutina, Photo: Adria.fun

Nakon dobrog zagrijavanja, plesa i veselja, u 11:20 krenula je i povorka prolazeći gradskim ulicama vraćajući se na početnu točku, kako bi svi građani mogli vidjeti tko je to imao najljepšu masku. Iskreno, ne bih se mogla odlučiti za samo jednu, jer bilo je tu preslatkih gljivica, sovica, kauboja i mnogih drugih.  A kako bi proslava bila još bolja, nastavila se i u Kutinskom selu gdje je gradonačelnik vratio ključeve grada i zaključio fašnički program za ovu godinu.

Nadamo se još takvim prilikama i u drugima gradovima diljem regije. Jedva čekamo vidjeti gdje će na put odvesti nagodinu!