Povijest zauvijek zapisana! Gdje pronaći stećke u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori?

Od davnina su se povijesne činjenice, događanja, ali i osobe zapisivale na raznolikom kamenu, kao da su znali da papir, ali ni sjećanje, ne traju vječno. Sličnu takvu priču nose i stećci, kameni nadgrobni spomenici koji su se pojavili u srednjem vijeku, točnije u razdoblju od 12. i 16. stoljeća na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, pa čak i Srbije.

Slična praksa se i dan danas primjenjuje u kršćanskoj vjeri, baš kao i onda, no ovi nadgrobni spomenici su ipak puno više vrjedniji.

Ads

 

Nekropola Radimlja, Bosna i Hercegovina, Photo: JYB Devot, CC BY-SA 4.0

 

Njihov nastanak je prava misterija. Vjeruje se da je njihova praksa krenula iz Bosne i Hercegovine i tako se postepeno širila dalje. Ako pogledamo i njihovu rasprostranjenost, uočljivo je da su specifični za samo jednu veliku regiju, onu današnje južne Bosne i Hercegovine, južne Dalmacije, sjeverozapadne Crne Gore i djelom zapada Srbije.

O njihovom značenju, simbolikama, podrijetlu i tko su zapravo pokojnici se jako slabo zna, jedino što odaje neku informaciju su upravo usmene predaje.

No, ako si ljubitelj povijesti ili je pak na kratko želiš doživjeti, idemo vidjeti gdje ih možeš pronaći diljem Adria regije?

 

Crljivica, Hrvatska, Photo: Julien Duval, Hrvatska turistička zajednica

 

Stećci u Hrvatskoj

Danas, u Hrvatskoj se može pronaći 4000 stećaka i to u dvije nekropole. Ona najpopularnija smjestila se u općini Cista Provo nedaleko od Splita, a zovu se Velika i Mala Crljevica.

Pronađeno je 16 stećaka, 56 sanduka i 15 ploča, a krase je i tvrđave te zanimljivi srednjovjekovni bunari.

 

Velika i Mala Crljivica, Hrvatska, Photo: Saxum, Public domain

 

Druga nekropola, poznata pod nazivu Sv. Barbara smjestila se u Konavlama, nedaleko od Dubrovnika. U ovoj se nekropoli nalazi 104 stećka u obliku sanduka i ploča, a krase je motivi loze, krstova, lukova i strijela.

 

Stećci u BOSNI I HERCEGOVINI

U Bosni i Hercegovini ih ima puno više, točan broj se nikada neće znati, jer su mnogi nastradali za vrijeme ratova, no vjeruje se da ih je oko 100.000.  Rasprostranjeni su na čak 20 lokacija.

Općine najbogatije stećcima su Konjic i Nevesinje, svaka ima oko 3000 spomenika, a slijede ih općine Rogatica, Livno, Trebinje, Stolac, Gacko, Sokolac, Kalinovik i Bileć.

 

Evo i cijelog popisa lokacija:

  • Radimlja, Stolac
  • Biškup, Konjic
  • Kalufi u Krekovima, Nevesinje
  • Burati, Rogatica
  • Maculje, Novi Travnik
  • Dugo polje, Blidinje, Jablanica
  • Gvozno, Kalinovik
  • Grebnice, Radmilovića Dubrava, Baljci, Bileća
  • Bijača, Ljubuški
  • Olovci, Kladanj
  • Mramor u Musićima, Olovo
  • Kučarin u Hrančićima, Goražde
  • Boljuni, Stolac
  • Dolovi u selu Umoljani, Trnovo
  • Luburića polje, Sokolac
  • Potkuk u Bitunji, Berkovići
  • Bečani, Šekovići
  • Mramor u Vrbici, Foča
  • Čengića Bara, Kalinovik
  • Ravanjska vrata, Kupres

 

 

Zgošćanski stećak, Kakanj, Bosna i Hercegovina, Photo: Miłosz Pieńkowski, CC BY-SA 4.0

 

Stećci u cRNOJ GORI

U Crnoj Gori prema najnovijim informacijama ima oko 3.400 stećaka, a mogu se naći u općinama Pljevlja, Žabljak, Šavnik, Nikšić i Plužine i to na otprilike 107 lokacija. Iako nisu sve uvrštene, vjeruje se da ih Nikšić ima najviše i to preko 1000 spomenika.

Najpoznatije nekropole su Nekropola crkve svetog Petra i Pavla, koja se nalazi u samom gradu, druga je nekropola u Počekovićima, treća je nekropola u Podgradini. U Plužinama najpoznatija je nekropola Grčko groblje kod Šćepan Polja. Stećci se mogu pronaći i u Pljevljama u selima Pićuri, Podblaće, Glisnica, Gornjem Fradcu, Donjoj Brvenici, i Kruševu.

Ima ih i u Cetinju i to pored Vlaške crkve.

 

Grčko groblje, Žabljak, Crna Gora, Photo: JYB Devot, CC BY-SA 4.0

 

UNESCO je 2016. godine, čak 28 lokacija uvrstio i na popis svjetske baštine. Vjeruje se da ih u sve četiri države ima još, negdje skriveni u raznim zaraslim šumarcima, nadajući se da će se pronaći kako bi se i njih zaštitlo.

Ako ti se ukaže prilika, i nađeš se u blizini jedne od ovih lokacija, svakako je posjeti, kako bi i ti doživio/la duh prošlosti koji je zauvijek zapisan.

 

Ads
author

Čuda činim odmah, a za nemoguće mi ipak treba malo vremena!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)