Velia je antički grad koji je promijenio način na koji mislimo o postojanju

Na prostoru šire Adria regije, od Narone u današnjoj Dalmaciji, do Butrinta u južnoj Albaniji, arheološki ostaci otkrivaju zapanjujuću slojevitost povijesti – tragove Grka, Rimljana, ranih kršćana i srednjovjekovnih knezova. No ako se malo udaljiš prema zapadu, preko Jadrana, u srcu južne Italije otkriva se jedno mjesto koje tu slojevitost podiže na potpuno novu razinu – Velia, grad koji nije samo povijesno, nego i misaono obilježio europsku civilizaciju.

Velia, poznata i pod grčkim imenom Elea, možda na prvi pogled izgleda kao još jedno arheološko nalazište s kamenim ostacima hramova, zidina i termi. No upravo se ovdje, na obroncima između mora i brda, rodila jedna od prvih filozofskih škola zapadnog svijeta – Eleatska škola. Mjesto koje je bilo dom Parmenidu i Zenonu, dvojici mislilaca koji su među prvima postavili pitanje: što uopće znači postojati? Zbog toga je ovaj grad vrijedan ne samo arheološkog istraživanja, već i filozofske kontemplacije.

Antički grad Velia, Photo: Lucamato Depositphotos

Od grčke kolonije do rimskog municipija – povijest grada koji se opirao zaboravu

Grad je osnovan u 6. stoljeću prije Krista od strane grčkih izbjeglica iz maloazijske Fokeje. Bježali su pred Perzijancima i naselili se na obali Tirenskog mora, gdje su osnovali Hyele, kasnije nazvanu Elea. Njihovo novo utočište uskoro je postalo važna intelektualna točka antičkog svijeta. U rimsko doba grad mijenja ime u Velia i postaje municipij. Iako je tijekom stoljeća gubio važnost, posebno nakon zamuljivanja luke, njegov intelektualni sjaj nije izblijedio.

Danas su u parku vidljivi ostaci nekoliko ključnih građevina. Najpoznatija među njima je Porta Rosa, kameni luk iz 4. stoljeća prije Krista koji se smatra najranijim poznatim primjerom grčkog svoda – tehnološki i estetski biser svoje epohe. Gradske zidine, rimske terme s mozaicima, teatar i akropola još uvijek čuvaju duh antičkog grada koji je, unatoč propasti, ostao postojan u ideji.

Zašto je Velia važna – ili kako jedan zaboravljeni grad oblikuje način na koji razmišljamo

Pitanje vrijednosti Velije nije samo arheološko. Riječ je o mjestu koje u sebi objedinjuje tri razine važnosti. Prvo, ona je rijedak primjer očuvanog grčkog grada u Italiji, koji je zadržao vlastiti kulturni identitet i nakon romanizacije. Drugo, ona je filozofska kolijevka – rodno mjesto pojmova koji su postali temelj zapadne misli. I treće, njezina Porta Rosa nije samo kamen, već dokaz da su ideje i graditeljski duh antičkog svijeta mogli premostiti i razlike i stoljeća.

Debata o njezinoj važnosti vodi se i danas – je li više značajna zbog filozofije ili zbog arhitekture? No zapravo, prava snaga Velije je u sintezi: to je mjesto gdje se misao pretočila u kamen, a arhitektura postala svjedočanstvom duhovne dubine.

Antički grad Velia, Photo: Lucamato Depositphotos

Gdje se nalazi?

Velia se nalazi unutar Nacionalnog parka Cilento i Vallo di Diano, u blizini gradića Ascea. Dio je šireg kompleksa Parco Archeologico di Paestum e Velia. Park je otvoren za posjetitelje tijekom cijele godine, a najbolje ga je posjetiti u proljeće ili ranu jesen kada priroda oko njega zrači istom tihom elegancijom kao i njegove ruševine.

Vođene ture omogućuju dublje razumijevanje lokaliteta, a informativne ploče i muzejski sadržaji dodatno obogaćuju doživljaj. Za više informacija o ulaznicama i radnom vremenu, možeš posjetiti službenu stranicu: museopaestum.cultura.gov.it

Velia nije samo još jedan “stari grad” – ona je pitanje koje još uvijek traži odgovor. I možda ga baš ti pronađeš dok hodaš njezinim drevnim stazama.

Još jedan grad filozofa..

Drevni grad Apolonija bilo je mjesto gdje je rimski car August studirao filozofiju!