Zašto Albanija ima toliko bunkera?
Povijest Albanije obilježena je dramatičnim prijelazima. Kao zemlja čiji su korijeni povezani s ilirskim plemenima, bila je pod utjecajem Rimskog Carstva i kasnijih osvajača, ali njen suvremeni identitet oblikovan je izdvajanjem iz osmanske vlasti i kasnijim razdobljem socijalizma.
Nakon osmanske vlasti, Albanija je u 20. stoljeću postala jedno od najizoliranijih društava pod vodstvom komunističkog diktatora Envera Hoxhe.

Bunkeri u Albaniji, Photo: evaldas.lp Depositphotos
Kada je Hoxha došao na vlast 1944. godine, uspostavio je režim temeljen na potpunoj paranoji. Njegov strah od invazije — bilo sa Zapada, iz bivših saveznika poput Sovjetskog Saveza, ili Kine — oblikovao je unutarnju i vanjsku politiku zemlje.
Ta njegova paranoja kulminirala je i masovnom izgradnjom bunkera, koji su trebali zaštititi zemlju od nepostojećih prijetnji.

Bunkeri u Albaniji, Photo: Markgold, Depositphotos
Od 1967. do 1980-ih godina izgrađeno je približno 173.000 bunkera, premda neki izvori sugeriraju da ih je moglo biti čak 750.000. Takva opsežna izgradnja bila je i enormno skupa, a procjenjuje se da su troškovi dostigli i nekoliko milijardi dolara. U to vrijeme, Hoxha je inzistirao na tome da svaki bunker mora biti dovoljno čvrst da izdrži direktan napad, čak i nuklearnu eksploziju.

Bunkeri u Albaniji, Photo: evaldas.lp Depositphotos
Bunkera ima toliko da gdje god da se okreneš, bio to zaselak, grad, obala ili pak planina, zasigurno ćeš naići na nekolicinu njih. Ima ih čak i u privatnim vrtovima. Gradili su ih i samo lokalno stanovništvo, a njihova konstrukcija iscrpila je resurse Albanije.
Bunkeri danas predstavljaju trag Hoxhine izolacijske politike i suzbijanja stranih utjecaja. Iako su mnogi napušteni, neki su pretvoreni u kulturne prostore, poput muzeja Bunk’Art u Tirani. Bunk’Art 1, smješten u velikom skloništu izgrađenom za političko vodstvo, i Bunk’Art 2, koji dokumentira povijest tajne policije, pretvoreni su u interaktivne izložbene prostore. Ovi muzeji ne samo da pružaju uvid u razdoblje Hoxhine vladavine nego također služe kao podsjetnik na ljudsku otpornost.

Bunk’art, Photo: Dreamstime
Unatoč svojoj mračnoj povijesti, bunkeri su postali dio albanskog identiteta. Turisti ih danas vide kao simbol ne samo prošlih strahova već i tranzicije zemlje prema otvorenijoj budućnosti.
Odgovori