Kada se sadi božićna pšenica i što zapravo simbolizira?

U cijeloj Adria regiji postoji onaj prepoznatljiv trenutak početkom prosinca kada na stolovima počne nicati pšenica. U Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Italiji i djelomično u Albaniji, sadnja božićne pšenice gotovo je obred. Iako se običaji razlikuju od mjesta do mjesta, u svima se čuva ista simbolika. U srcu zime želiš unijeti u dom nešto živo, zeleno i nježno, nešto što će podsjetiti da se život uvijek vraća i da nova godina dolazi s nadom i blagostanjem.

Datumi, razlozi i tradicije u svakoj zemlji nose svoje nijanse, ali u svima je riječ o istome. Evo kako se obilježavaju i kako i kada posaditi božićnu pšenicu.

Pšenica, Photo: sbotas Depositphotos

U Sloveniji se i dalje čuva stariji običaj sijanja pšenice 4.12., na blagdan svete Barbare, pa se u nekim krajevima i naziva barbarino žito. Dio obitelji ipak čeka 13.12., blagdan svete Lucije. Bez obzira na odabrani datum, u slovenskim domovima pšenica se najčešće smješta u jaslice ili uz svijeću, gdje ostaje do Božića.

U Hrvatskoj je najčešća tradicija saditi ju 13.12. Nakon što nikne, najčešće se stavlja na stol, a u Dalmaciji se češće smješta ispod bora ili uz jaslice. Bosna i Hercegovina također najčešće slijedi isti datum, iako u nekim kućama počnu nekoliko dana ranije. Ondje se pšenica obično postavlja uz svijeću ili kao dio božićnog stola. Crna Gora ima isto pravilo datuma, osobito u Boki i primorskim mjestima gdje se pšenica stavlja ispod bora ili uz jaslice. U sjevernijim krajevima običaj je prisutan rjeđe, ali ondje gdje postoji ima istu simboliku kao i u susjednim zemljama.

Pšenica, Photo: Izzzy71 Depositphotos

U Italiji se tradicija božićne pšenice njeguje ponajviše u sjevernim i srednjim regijama te na Siciliji. U svim tim područjima pšenica se sadi 13.12. i nosi naziv grano di Santa Lucia. Talijanske obitelji najčešće je smještaju u jaslice, gdje predstavlja znak obnove i svjetlosti. U Albaniji se običaj javlja rjeđe, ali ondje gdje postoji uglavnom prati isti datum. Najviše je prisutan u katoličkim zajednicama na sjeveru i ponegdje uz obalu, a pšenica se najčešće drži na stolu kao dio božićnog uređenja.

Zajedničko svim navedenim sredinama jest to da pšenica ima istu ulogu. Njezin rast do Božića doživljava se kao znak zdravlja, napretka i nove godine koja donosi dobar početak.

Pšenica, Photo: leolintang Depositphotos

Koraci za sadnju bogate božićne pšenice:

• Prvo pripremi plitku posudu ili tanjur i prekrij ga vatom ili gazom, a možeš koristiti i tanki sloj zemlje ako želiš prirodniji izgled.
• Zatim ravnomjerno rasporedi zrna pšenice po površini i pažljivo ih navlaži vodom.
• Posudu smjesti na toplo i svijetlo mjesto, ali ne izravno na prozor gdje hladnoća može usporiti klijanje.
• Svaki dan lagano prskaj vodom kako bi vlaga ostala ujednačena.

Nakon nekoliko dana počet će nicati nježni izdanci, a za desetak dana pšenica će biti gusta, svijetlozelena i spremna da postane dio tvojih blagdanskih ukrasa.