Grapčeva špilja na otoku Hvaru jedno je od najvažnijih prapovijesnih nalazišta Jadrana

Duboko u unutrašnjosti otoka, daleko od blještavila hvarskih plaža i vreve, nalazi se mjesto koje čuva jednu od najstarijih ljudskih priča na Jadranu. Ova špilja nije samo prirodna pukotina u kamenu, već arheološko nalazište iznimne vrijednosti koje svjedoči o tisućljetnom kontinuitetu ljudskog boravka na ovom dijelu Mediterana.

Iznad Starog Grada, na visoravni otoka Hvar, nalazi se napušteno selo Humac, koje danas uglavnom posjećuju planinari i izletnici. Kamene kuće bez stalnih stanovnika i osnovne infrastrukture podsjećaju na vrijeme kada se na ovom dijelu otoka živjelo oslonjeno na poljoprivredu i stočarstvo. U blizini sela, na južnim padinama otoka i na nadmorskoj visini od oko 225 m, smještena je Grapčeva špilja, jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta na jadranskoj obali.

Humac, Photo: Adria.fun

Grapčeva špilja obuhvaća kulturne slojeve iz razdoblja neolitika, eneolitika i brončanog doba, što potvrđuje dugotrajan i ponavljan boravak ljudi. Nalazi iz špilje ključni su za definiranje hvarsko lisičićkog kulturnog horizonta, jednog od temeljnih za razumijevanje prapovijesti istočnog Jadrana.

Špilju je krajem 19. stoljeća prvi istraživao prirodoslovac Grgur Bučić, dok su sustavna arheološka istraživanja provedena između 1947. i 1952. godine pod vodstvom Grge Novaka. Tom su prilikom identificirana 3 glavna sloja naseljavanja. Pronađeni su fino obrađeni keramički ulomci s bijelim i crvenim spiralnim i točkastim motivima, bakreni alati, kameni predmeti te životinjski i ljudski ostaci. Na temelju tih nalaza definirana je hvarska kultura kasnog neolitika, okvirno datirana u razdoblje od 3500. do 2500. godine prije nove ere.

Grapčeva špilja, Humac Photo: bayazed Depositphotos

Jedan od najznačajnijih nalaza iz Grapčeve špilje jest urez koji se tumači kao najstariji poznati prikaz broda u Europi, datiran oko 3000. godine prije nove ere. Taj nalaz upućuje na rano poznavanje plovidbe i snažnu vezu tadašnjih zajednica s morem.

Fizički, špilja se sastoji od ulaznog hodnika dimenzija približno 13.5 × 5 m, koji vodi u glavnu dvoranu veličine oko 23 × 22 m. Unutrašnjost je bogata stalaktitima i stalagmitima koji tvore prirodne kamene stupove. Nekadašnji urušaj vapnenca djelomično je zatvorio ulaz, što je omogućilo iznimno dobro očuvanje arheoloških slojeva i nalaza.

Grapčeva špilja, Humac Photo: bayazed Depositphotos

Zbog svoje geomorfološke i kulturne vrijednosti, Grapčeva špilja proglašena je zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode 1964. godine. Danas se njome upravlja u suradnji s lokalnom zajednicom u Humcu, a posjeti su mogući isključivo uz stručno vodstvo.

Do špilje se dolazi pješice označenom stazom i isključivo uz službenog vodiča, a put nudi poglede prema Šćedru, Korčuli, Visu i, za vrlo vedrih dana, talijanskoj obali, što dodatno potvrđuje strateški položaj ove lokacije i objašnjava zašto je prostor bio pogodan za dugotrajan ljudski boravak. Svakako ih posjeti!

Posjetili smo najzanimljivije napušteno selo u Hrvatskoj! Humac, iako prazan, ipak ima dušu!