Je li još postoje Klečke vještice?

Planina Klek pokraj Ogulina stoljećima privlači putnike i istraživače, a osebujan izgled njegovog vrha raspiruje maštu kao niti jedan drugi vrh u Hrvatskoj. Sa svake strane svijeta pokazuje drugi oblik, a ističe se vršna stijena.

Povjesničar i pisac Rudolf Strohal zapisao je krajem 19. stoljeća narodne predaje i mitove o klečkim vješticama u obliku priča. Junakinje pripovijetki, coprnice s Kleka kuhaju tajnovite trave i ulja, mažu se s njima, lete na Klek, pustoše gostionice, satima plešu u kolu vještičje plesove, usmrćuju muževe i proždiru djecu… i bave se kojekakvim drugim vradžbinama i opačinama.

Vještice s Kleka, Photo: Adria fun

Jedna od vještica, međutim, prema pučkoj legendi bila je skamenjena. Na ulazu u selo Bjelsko podno Kleka nalazi se kamena hrid nalik gljivi, koju narod zove (Visi)Baba.

I tako je nastao mit o vješticama, na ovoj iznimno lijepoj planini i odredištu za mnoge izletnike i planinare, koji živi do današnjih dana!

Vještice, Photo: Sierra Koder

Mitovi koje Strohal bilježio kao pučku predaju zapravo su iskazi jadnih i krivo optuženih žena da su vještice na stvarnim suđenjima vješticama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (ali i Europi) tijekom 17. i 18. stoljeća. Klek je na tim suđenjima u vještičjim priznanjima često navođen kao mjesto njihovih sastanaka.

Neke od žena osuđenih da su klečke coprnice skončale su život na lomači, a u optužbama protiv vještica predbacivalo im se da su sklopile ugovor s vragom i općile s njime, pretvarale ljude u životinje, uništavale ljetinu, zavodile muževe ali i bile travarke i bavile se “poganskim” liječenjem i iscjeljivanjem.