Zašto je Manastir Savina nezaobilazna stanicu u Herceg Novom?

Jednom prilikom, dok smo pisali o Herceg Novom i o tome što u njemu vidjeti, spomenuli smo manastir koji se na padini iznad Meljina pojavljuje kao povijesna konstanta grada. Tada je bio tek kratko spomenut među brojnim atrakcijama, ali ako želiš razumjeti razvoj bokokotorskog prostora, Manastir Savina teško može ostati na marginama. Njegova priča proteže se kroz stoljeća, noseći slojeve političkih borbi, kulturnih utjecaja i pravoslavne tradicije koja se ovdje oblikovala i održala unatoč povijesnim promjenama.

Manastir Savina Photo: Nedomacki Depositphotos

Manastir Savina smješten je na blagoj uzvisini, okružen čempresima koji već izdaleka naglašavaju njegovu prisutnost. Kompleks čine tri crkve, a najstarija među njima je mala crkva svete Prečiste. Prema nekim izvorima, mogla bi potjecati još iz 11. ili 12. stoljeća, dok drugi navode da se prvi sigurniji pisani tragovi javljaju tek u 17. stoljeću. Upravo zbog toga se često naglašava da je njen stvarni nastanak stariji od najstarijeg dokumenta koji je spominje.

Manastir Savina Photo: Dudlajzov Depositphotos

Ads

Velika crkva Uspenja Presvete Bogorodice iz 18. stoljeća najistaknutiji je dio kompleksa. Prema većini izvora, riječ je o baroknoj građevini koju su gradili majstori iz bokeške graditeljske tradicije. U literaturi se povremeno navodi ime Nikole Foretića kao mogućeg arhitekta ili voditelja radova, iako to nije univerzalno potvrđeno. Ikonostas u Velikoj crkvi pripisuje se bokeškim majstorima, ali se prema nekim izvorima može dovesti u vezu i s radionicama s druge strane Jadrana, što ostaje otvoreno za tumačenje.

Treća crkva, posvećena Svetom Savi, pojavljuje se u izvorima kao građevina koja je dodana kasnije, no točan trenutak gradnje varira ovisno o autoru. Prema jednoj skupini povjesničara, nastala je u 18. stoljeću, dok drugi smatraju da bi mogla biti nešto mlađa.

Manastir Savina Photo: prusaczarko Depositphotos

Riznica manastira Savina jedan je od njegovih najpoznatijih dijelova. Prema nekim izvorima, u Savinu su donijeli dijelove dragocjenosti iz manastira Tvrdoš i Hilandara, kada su monasi bježali od osmanskih upada. Drugi izvori pak napominju da nije sasvim sigurno jesu li svi predmeti stigli u jednom valu ili su prikupljani postupno kroz dulje razdoblje. Ipak, ono što je sigurno jest da se u riznici nalaze rukopisi, ikone i predmeti velike kulturne vrijednosti, među kojima i nekoliko povezanih s tradicijom dinastije Nemanjić.

Kroz stoljeća manastir je imao ulogu važnog duhovnog i kulturnog središta. Prema nekim povijesnim zapisima, ovdje su se prepisivale knjige i čuvali rukopisi, dok drugi izvori taj dio manastirskog djelovanja pripisuju kasnijim razdobljima. Ono u čemu se povjesničari slažu jest da je Savina odigrala važnu ulogu u pravoslavnom životu Boke tijekom mletačke, osmanske i austrijske vladavine.

Manastir Savina Photo: Gelia78 Depositphotos

Danas se Manastir Savina smatra jednim od najprepoznatljivijih kulturno povijesnih prostora Herceg Novog. Posjetitelji dolaze zbog povijesti, arhitekture i tradicije koju predstavlja. Prema mnogim izvorima, Savina je mjesto koje pruža najširi uvid u razvoj pravoslavlja u Bokokotorskom zaljevu, iako se pojedini detalji njegove prošlosti i dalje tumače na temelju fragmenata i usporedbi.

Ako planiraš obilazak Herceg Novog, onda ovaj manastir nije samo dodatna stavka. To je jedan od ključnih povijesnih orijentira koji objašnjava kako je ovaj grad nastajao, razvijao se i oblikovao svoju kulturnu posebnost.

Od krvave tvrđave do kulturnog simbola Herceg Novog. Ovo je priča Kanli Kule…