Paestum je grad koji je preživio tri civilizacije

Na obali južne Kampanije, između Salerna i doline rijeke Sele, prostire se krajolik koji kao da čuva dah davnih civilizacija. Ovdje se nalazi Paestum, jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Italije, a u njegovoj blizini i Velia, drevni grad poznat po filozofima Parmenidu i Zenu.

Osnovali su ga grčki kolonisti iz Sybarisa oko 600. godine prije Krista, pod imenom Poseidonia, u čast bogu mora Posejdonu. Smjestili su ga na plodnoj ravnici blizu obale Tirenskog mora, gdje su izgradili grad prema pravilima helenske geometrije. Središte je krasio agora, oko koje su se uzdizali hramovi, kuće i trgovi. Tri monumentalna hrama koja i danas dominiraju pejzažom posvećena su božicama Heri i Ateni, a njihovi stupovi i proporcije spadaju među najbolje očuvane primjere dorskog stila u cijelom Mediteranu.

Paestum, Photo: gph-foto.de Depositphotos

Hram Here, koji se često naziva i Bazilika, bio je središte štovanja božice braka i plodnosti. U blizini se nalazi i drugi hram posvećen Heri, nešto mlađi i harmoničniji u proporcijama, dok se sjevernije uzdiže Atenin hram, prepoznatljiv po elegantnim stupovima i pogledu prema moru. Arheolozi vjeruju da su sve tri građevine podizane u skladu s kretanjem sunca i zvijezda, što je dodatno naglašavalo njihovu sakralnu simboliku.

U 5. stoljeću prije Krista grad su osvojili Lucani, italsko pleme iz unutrašnjosti, a njihova je kultura ostavila trag u grobnicama oslikanim prizorima iz svakodnevnog i mitskog života. Najpoznatiji je nalaz Grobnica ronioca, čije su freske jedinstveni primjer grčkog slikarstva u južnoj Italiji. Prikaz mladog čovjeka koji skače u vodu tumači se kao metafora prijelaza iz života u smrt, a možda i kao simbol povratka bogu mora kojem je grad bio posvećen.

Paestum, Photo: toucanet Depositphotos

Kad su Rimljani u 3. stoljeću prije Krista osvojili područje Kampanije, Poseidonia je postala Paestum. Grad je tada procvjetao kao važna kolonija Rimskog Carstva. Rimljani su izgradili ceste, terme, forum i amfiteatar, a hramovi su nastavili živjeti kao svetišta u novom kultu. No, s padom Carstva počinje i sporo propadanje. Rijeka Sele promijenila je tok, močvare su se proširile, a malarija je otjerala stanovništvo. Grad je u srednjem vijeku nestao pod slojevima zemlje i trave, prepušten zaboravu i tišini.

Tek su ga u 18. stoljeću ponovno otkrili putnici i znanstvenici koji su obilazili Italiju u potrazi za klasičnim naslijeđem. Među njima su bili i engleski i francuski aristokrati koji su u Paestumu vidjeli prizor gotovo nestvarne ljepote: kameni hramovi pod mediteranskim suncem, okruženi divljim cvijećem i mirisom mora. Ruševine su ih nadahnule da ponovno probude zanimanje za antičku arhitekturu, pa je upravo zahvaljujući Paestumu započelo novo poglavlje europskog klasicizma.

Paestum, Photo: gph-foto.de Depositphotos

Legenda kaže da se noću, kad se more umiri, iz pravca hramova čuje šum koji ne dolazi od vjetra, već od koraka onih koji su nekoć ovdje slavili bogove. Kažu da Hera i Atena još uvijek šetaju među stupovima, raspravljajući o svijetu koji je zaboravio njihova imena. A ako zastaneš, možda ćeš čuti kako more šapuće staro ime grada..

Velia je antički grad koji je promijenio način na koji mislimo o postojanju