U blizini Sarajeva skriva se Orlovača: špilja što čuva tragove špiljskog medvjeda i ljepote stare tisućama godina

U kraškom tlu Bosne i Hercegovine, gdje se rijeke ponekad gube pod zemljom, a brda skrivaju tajne starije od povijesti, razvio se nevjerojatno bogat špiljski svijet. Od južne Hercegovine do sjeverozapadne Bosne, više od 10.000 speleoloških objekata, špilja, jama, ponora i sifona, bilježi se na kartama, premda mnogi još nisu do kraja istraženi. Neki od njih već su stekli slavu, poput impresivne Vjetrenice koja krije podzemne rijeke i rijetke vrste, ili špiljskog kompleksa Bijambare, čija akustika i sigaške dvorane očaravaju posjetitelje.

No, nedaleko od glavnog grada, na svega dvadesetak minuta vožnje, nalazi se još jedan dragulj, špilja Orlovača, mjesto gdje se povijest, geologija i prirodna čuda spajaju u tišini podzemlja. Iako manje poznata od svojih slavnih „sestara“, Orlovača zaslužuje mjesto na tvojoj listi obaveznih izleta.

Orlovača, Photo: Davorin Dinic, CC BY-SA 4.0

Gdje se krije ova zanimljiva špilja?

Smještena iznad sela Sumbulovac oko 20 kilometara izvan glavnog grada, Orlovača leži na južnim padinama planine Romanije. Ulaz u špilju nalazi se na visini od oko 950 metara nad morem, a do njega vodi uređena planinska staza. Okružena borovima i šumskim zrakom, ova špilja već pri dolasku stvara dojam da ulaziš u neku drugu dimenziju,  onu u kojoj kamen priča priče stare tisućama godina.

Svijet kristala, tišine i prapovijesti

Orlovača je dugačka više od 2,5 kilometra, no posjetiteljima je trenutno dostupno oko 600 metara šetnice, sigurno i stručno osvijetljene. Već pri prvom koraku kroz ulaznu komoru osjeća se dramatičan pad temperature i vlage, što je karakteristično za špiljski ambijent. No ono što slijedi teško je opisati riječima.

Unutrašnjost špilje ukrašena je bogatim sigaškim ukrasima, točnije, stalaktitima i stalagmitima koji poput skulptura vise s krova ili rastu iz tla. U ponekim dionicama, sige se stapaju u zavjese, orgulje, pa čak i prizore koji podsjećaju na smrznute slapove. Dvorane su prostrane, ali tihe, s prirodnom akustikom koju rijetko što može nadmašiti.

Ovdje je šetao špiljski medvjed

Jedna od najfascinantnijih činjenica o Orlovači je da u njoj nisu sačuvane samo geološke ljepote, već i tragovi života iz daleke prošlosti. Tijekom istraživanja otkriveni su ostaci špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus), drevne vrste koja je živjela tijekom posljednjeg ledenog doba. Kosti, zubi i fragmenti lubanje danas su izloženi u malom informativnom centru ispred špilje, a njihova prisutnost dodaje još jednu dimenziju čitavom doživljaju.

Špilja s dušom – i dozom misterije

Zahvaljujući konstantnoj temperaturi od oko 8°C i idealnoj vlažnosti, Orlovača je i svojevrsna mikroklima, dom rijetkim organizmima. Iako se još uvijek istražuje, vjeruje se da se unutar sustava mogu nalaziti endemske vrste karakteristične samo za ovaj prostor.

Zanimljivo je i da se uz špilju vežu brojne legende – od skrivenih hajdučkih prolaza do priča o „nevidljivim sobama“ koje se otkrivaju samo odabranima. No, ono što znanost potvrđuje, a posjetitelj osjeća, jest da Orlovača nosi neku posebnu, tihu snagu.

Orlovača, Photo: Davorin Dinic, CC BY-SA 4.0

Pristupačna, a opet divlja

Za razliku od mnogih špilja koje zahtijevaju posebnu opremu ili speleološku spremu, Orlovača je uređena za turističke posjete. Uz stručno vodstvo moguće je obići glavni dio špilje tijekom toplijih mjeseci. Ipak, savjetujemo udobnu obuću i slojevitu odjeću, jer podzemna klima ne prašta modna lutanja.

Ako si već vidio/la čudesne dvorane Vjetrenice ili šumski mir Bijambara, Orlovača će ti pokazati još jednu stranu podzemne ljepote Bosne i Hercegovine, onu gdje se priroda nije samo igrala bojama i oblicima, nego ostavila i tragove života prije čovjeka.

Blizina Sarajeva čini je idealnim izletom za vikend…

Koja je najveća špilja u BiH?