Kameni gradovi Visa (3): Komiška utvrda Komuna
Nakon što smo istražili Fort George i kulu Perasti u gradu Visu uputila sam se u desetak kilometara udaljenu Komižu, smještenu na zapadnoj strani otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu.
Komižu od ostatka otoka razdvaja visok brdski masiv Hum ( 587 metara), koji se strmo spušta do obala zaljeva. Takav smještaj, a s njim povezan i nedostatak poljoprivrednih površina, odredio je orijentaciju Komiže prema moru i ribarstvu.
Stoljećima su dalmatinski otoci strepili od gusarskih napada, ali najugroženiji od svih bio je otok Vis, te posebno pučini okrenuta Komiža, koja je još u 16. stojeću razvila riblju industriju i izvozila velike količine slane ribe u Veneciju.
Dok obilazim okolo utvrde Komuna (Kaštel), koja je smještena na današnjoj rivi, zamišljam prošla vremena i gusare koji su pljačkali jadne Komiške ribare i njihove barile pune posoljene ribe, a njih su potom prodavali kao roblje za veslanje na galijama. Barem tako kažu povijesni izvori koje sam pročitala dok sam se pripremala za obilazak ovog povijesnog dragulja.
Na kraju je ribarima prekipjelo i odlučili su nešto poduzeti…
Sama utvrda izgrađena je 1585. godine, a da je tome tako potvrđuje i natpis nad nadvratnikom ulaza u tvrđavu. Čitam …“Opvs cvra Ioanis Grimani comitis et provissoris svb Anno domini MDLXXXV”. U prijevodu zaslugom providura mletačke vlasti Ionisa (Ivana) Grimanija izgrađeno 1585. godine.
Taj Grimani, bio je hvarski knez i velika škrtica, uostalom kao i cijela mletačka vlast, pa nije bio sklon financirati izgradnju ovog Kaštela iz državnog budžeta već su ga većinom izgradili ribari svojim doprinosom od ulova srdela u uvali Trešenjevac na južnoj obali otoka Biševa.
Važno je ispričati i kako je utvrda dobila ime Komuna. Naime, 1879. godine Komiška općina kupila je utvrdu i u njoj smjestila svoje urede pa je po tome i utvrda dobila ime. Pri tome su na utvrdi napravljani prozori i balkoni, a tornju sa zvonom dodan je završni dio sa satom. Važno je napomenuti i da su u utvrdi jedno vrijeme na početku 19. stoljeća Englezi držali manju vojnu posadu.
Kaštel je doista impresivan pa sam poželila i ući u njega jer je u njemu smješten i Ribarski muzej sa stalnom postavom, a zanimao me i pogled na grad s gornje terase. “Cijena ulaznice je pet eura”, kaže mi mlada biljeterka na ulazu koje spremno vadim iz novčanika i već nekoliko trenutaka kasnije penjem se po uskim stubama na prvi kat.
U muzeju se nalazi vrlo zanimljiva zbirka raznih ribarskih predmeta, ali i posljednja komiška ribarska gajeta, čuvena Falkuša, izvađena iz mora nakon brodoloma 1986. godine u uvali Porat na Biševu.
Nakon razgledanja izložbe popela sam se na sam krov Komune i uz lijep pogled na cijelu Komižu, more i Biševo čudila sam se u preciznost sunčevog sata koji se nalazio na obližnjem zidu.
Još jedna zanimljivost je vezana uz Komunu. Naime, ona se za vrijeme izgradnje djelomično nalazila u moru sa sjeverne i zapadne strane, dok je danas od mora udaljena dvadesetak metara širokom rivom. Zbog toga su u vrijeme izgradnje na Komuni napravljeni čvrsti kameni prstenovi za vezivanje brodova. Baš zanimljivo.
Oduševljena obilaskom Komune veselila sam se daljnjem istraživanju ovog otoka prepunog povijesnih građevina i kulturne baštine.
Ova objava sufinancirana je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Odgovori